{"id":1351,"date":"2014-10-28T12:51:26","date_gmt":"2014-10-28T12:51:26","guid":{"rendered":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=1351"},"modified":"2014-10-28T12:53:25","modified_gmt":"2014-10-28T12:53:25","slug":"otvoreni-cetvrtak-na-ffos-u-nova-sfingina-zagonteka-glasi-sto-je-to-informacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=1351","title":{"rendered":"Otvoreni \u010detvrtak na FFOS-u: Nova Sfingina zagonetka glasi: \u0160to je to informacija?"},"content":{"rendered":"

<\/a> Mnogima je poznat starogr\u010dki mit o Sfingi, mitskom bi\u0107u koje je stanovnike gr\u010dkoga grada Tebe mu\u010dilo pitanjem: \u0160to <\/span>ujutro<\/span><\/em> hoda na <\/span>\u010detiri noge<\/span><\/em>, <\/span>u podne<\/span><\/em> na <\/span>dvije<\/span><\/em>, a <\/span>nave\u010der<\/span><\/em> na <\/span>tri<\/span><\/em> (noge)? Ako putnik ili gra\u0111anin Tebe nije znao odgovor Sfinga bi ga usmrtila i bacila u ponor pod sobom. Naposljetku, Kralj Edip ponudio je pravilan odgovor i izbavio Tebe\u0107ane od prokletstva. Kazao je: <\/span>to je \u010dovjek,<\/strong><\/span> zato \u0161to u \u2018jutru svoga \u017eivota\u2019 pu\u017ee \u2018na \u010detiri noge\u2019, \u2018u podnevu\u2019 hoda na dvije, a u starosti slu\u017ei se \u0161tapom kao svojom tre\u0107om nogom. Isti \u010das Sfinga se sama strmoglavila u ponor.<\/span><\/span><\/p>\n

Po mnogima, dana\u0161nje Sfingino pitanje glasi <\/span>\u0161to je to informacija<\/strong><\/span>, i ovoga puta ono nije upu\u0107eno samo gra\u0111anima jednoga grada (ili putnicima koji su se namjerili u nj), nego svima nama koji se slu\u017eimo informacijskom tehnologijom te tako pre\u0161utno prihva\u0107amo \u010dinjenicu da \u017eivimo u informacijskom dobu. Ako na njega uskoro ne ponudimo svoj odgovor, moderna Sfinga \u2013 informacijska tehnologija \u2013 mo\u017eda \u0107e nas strmoglaviti u ponor kao \u0161to je to \u010dinila mitska Sfinga s onima koji nisu znali odgovor na njezinu zagonetku.<\/span><\/span><\/p>\n

Predavanje \u0107e se osvrnuti na dva na\u010dina pristupa definiranju fenomena informacije u razli\u010ditim znanstvenim podru\u010djima i op\u0107enito znanosti. Jedan prilazi informaciji kao fenomenu koji objektivno postoji u svijetu koji nas okru\u017euje, koji se u kvantitativnom smislu mo\u017ee izmjeriti te zauzima odre\u0111eni odnos prema podatku kao srodnom pojmu. Drugi shva\u0107a informaciju kao ‘psiholo\u0161ki konstrukt’ na\u0161eg uma, subjektivan entitet koji svoju vrijednost, u kvalitativnom smislu, zadobiva kroz odnos sa srodnim pojmom znanja. Jasno je da ovi pristupi, u temelju razli\u010diti, imaju za posljedicu nesumjerljive definicije kako promatranog pojma informacije tako i srodnih pojmova podatka i znanja koji se uz njega naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017eu. <\/span><\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/a>
\n<\/span><\/span><\/p>\n

Na predavanju \u0107e se najprije dati povijesni prikaz uporabe pojma informacije, a onda izlo\u017eiti osnove matemati\u010dke teorije komunikacije Clauda Elwooda Shannona, tzv. ‘informacijske teorije’, za koje mnogi vjeruju da je dovela do spomenutog raskoraka u shva\u0107anju informacije izostavljanjem zna\u010denja iz predlo\u017eene teorije. <\/span><\/span><\/p>\n

U predlo\u017eenim definicijama koje su uslijedile nakon ‘informacijske teorije’, i koje su ve\u0107inom uklju\u010divale i zna\u010denjski aspekt, izostavljen u Shannonovoj teoriji, informacija se obi\u010dno dovodila u usku vezu s nekim drugim, po zna\u010denju \u0161irim, pojmom koji bi se uzimao kao njeno odre\u0111enje. Pa tako, u objektivna konceptualna odre\u0111enja informacije, izme\u0111u ostalih, spadaju: razlika (koja \u010dini razliku) (G. Bateson), stvar (M. Buckland), uzorak\/obrazac (organizacije materije i energije) (M. Bates), podatak (sa zna\u010denjem) (L. Floridi), doga\u0111aj (u vremenu i prostoru) (A. Pratt), svojstvo (stvari da izmijeni drugu stvar) (M. Burgin) itd. U subjektivna konceptualna odre\u0111enja promatranog pojma pak ubrajaju se: dru\u0161tvena konstrukcija (I. Cornellius), psihi\u010dka konstrukcija (L. Qvortrup) i naposljetku, znanje (M. Buckland, F. Dretske).<\/span><\/span><\/p>\n

Ako bismo se slo\u017eili s postavkom semioti\u010dara C. S. Pierca da znanost definiraju njezini problemi, nije izli\u0161no zapitati se postoji li i takav problem informacijske (i uop\u0107e cjelokupne) znanosti \u010dije bi rje\u0161enje, kao nusprodukt, iznjedrilo i zadovoljavaju\u0107u definiciju informacije? Naravno, postojao je i jo\u0161 uvijek postoji vi\u0161e od jedan problem informacijske znanosti; jedan se problem tako odnosio na informacijsku eksploziju, \u010dije je rje\u0161enje \u2013 informacijska tehnologija – dovela do novog problema \u2013 informacijske poplave u kojoj danas \u017eivimo.<\/span><\/span><\/p>\n

Neznanje o informaciji tako postaje kriti\u010dno, tim vi\u0161e \u0161to sve vi\u0161e ovisimo i o tzv. ra\u010dunalnom procesuiranju informacija. <\/span><\/span>Je li koncept informacije doista nedosti\u017ean za bilo koju teoriju? Je li ga uop\u0107e mogu\u0107e rasvijetliti? Ili je jednostavno, sam po sebi, takav da se doista mo\u017ee vi\u0161ezna\u010dno definirati? Bilo kako bilo, uz du\u017eno \u0161tovanje prema svim dosad predlo\u017eenim teorijama i definicijama informacije i dalje smo u potrazi za takvim konceptom informacije, koji bi prionuo uz svaku (informacijsku) teoriju, iz bilo kojeg podru\u010dja ljudskog znanja.<\/span><\/span><\/p>\n

U posljednjem dijelu predavanja postavit \u0107e se pitanje je li mogu\u0107e istaknuti <\/span><\/span>jaz<\/em><\/span><\/span> izme\u0111u razli\u010ditog gledanja na jedan te isti fenomen \u2013 informaciju \u2013 u razli\u010ditim znanstvenim podru\u010djima, prevladati pristupom koji \u0107e u simboli\u010dki odnos staviti razli\u010dite perspektive s kojih se provodi znanstveno istra\u017eivanje u okviru razli\u010ditih podru\u010dja znanosti i koje su, stoga, uklju\u010dene i u razli\u010dite procese stjecanja znanja. Osim <\/span><\/span>simboli\u010dkog tuma\u010denja procesa stjecanja na\u0161eg znanja, generalno gledano, na\u0161e znanstvene spoznaje, ovim pristupom poku\u0161at \u0107e se i do\u0107i do obja\u0161njenja za\u0161to razli\u010dite perspektive odnosno podru\u010dja znanosti imaju druga\u010diji pogled na pojam informacije<\/span><\/span>.<\/span><\/span><\/p>\n

(Tekst napisao Boris Bosan\u010di\u0107)
\n<\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogima je poznat starogr\u010dki mit o Sfingi, mitskom bi\u0107u koje je stanovnike gr\u010dkoga grada Tebe mu\u010dilo pitanjem: \u0160to ujutro hoda na \u010detiri noge, u podne na dvije, a nave\u010der na tri (noge)? Ako putnik ili gra\u0111anin Tebe nije znao odgovor Sfinga bi ga usmrtila i bacila u ponor pod sobom. Naposljetku, Kralj Edip ponudio je … <\/p>\n

Continue reading “Otvoreni \u010detvrtak na FFOS-u: Nova Sfingina zagonetka glasi: \u0160to je to informacija?”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[135,134,136,57],"class_list":["post-1351","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-predavanja-radionice-i-strucna-usavrsavanja","tag-informacija","tag-otvoreni-cetvrtak","tag-popularna-znanost","tag-predavanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1351","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1351"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1351\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1361,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1351\/revisions\/1361"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}