{"id":3017,"date":"2018-03-26T11:50:47","date_gmt":"2018-03-26T11:50:47","guid":{"rendered":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=3017"},"modified":"2018-03-26T11:57:06","modified_gmt":"2018-03-26T11:57:06","slug":"studenti-informacijskih-znanosti-sudjelovali-na-studentskoj-konferenciji-bobcatsss-2018-u-rigi-latvija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=3017","title":{"rendered":"Studenti informacijskih znanosti sudjelovali na studentskoj konferenciji BOBCATSSS 2018 u Rigi, Latvija"},"content":{"rendered":"<p>Na ovogodi\u0161noj konferenciji BOBCATSSS 2018. odr\u017eanoj u Rigi, Latvija, u razdoblju od 24. do 26. sije\u010dnja sudjelovali su studenti informacijskih znanosti s Filozoskog fakulteta u Osijeku. Krovna tema konferecije bila je \u201cPower of reading\u201d. Konferencija se odr\u017eavala na dvije lokacije, prvi dan u prostorijama Nacionalne knji\u017enice, a druga dva dana u prostorima Akademskog centra za prirodne znanosti. Studenti Ivana Dejanovi\u0107, Jelena Duvan\u010di\u0107, Vedrana Fili\u0107 i Cvijetin Vidakovi\u0107 sudjelovali su na konferenciji tako \u0161to su predstavili svoje istra\u017eiva\u010dke radove. Studentica Ivana Dejanovi\u0107 svoje istra\u017eivanje posvetila je gejmifikaciji i uporabi gejmificiranog sadr\u017eaja me\u0111u studentima. Studentica Jelena Duvan\u010di\u0107 u svom izlaganju govorila je o ergonomskim aspektima obvezne literature, Studentica Vedrana Fili\u0107 predstavila je svoje istra\u017eivanje o navikama \u010ditanja u obiteljima s djecom s posebnim potrebama. Student Cvijetin Vidakovi\u0107 u svom je izlaganju rekao ne\u0161to vi\u0161e o stavovima studenata prema popisu obvezne literature. Budu\u0107i da je Osijek doma\u0107in konferencije BOBCATSSS 2019. koja \u0107e biti odr\u017eana u sije\u010dnju 2019. godine, kao pratnja studentima i organizatorica idu\u0107eg BOBCATSSS-a i\u0161la je asistentica Mirna Gilman. U sklopu konferencije bio je organiziran obilazak Nacionalne knji\u017enice. Nacionalna knji\u017enica u Latviji osnovana je 1919. godine i od tada ima za cilj odr\u017eavati nacionalnu bibliografiju i za\u0161titi nacionalne publikacije. Nova zgrada knji\u017enice, moderne arhitekture i dizajna, nazvana je \u201cDvorac svjetla\u201d, a otvorena je 2014. godine. Dizajnirana je od strane me\u0111unarodno priznatog arhitekta, latvijskog porijekla, Gunars Birkertsa. Zbirka Nacionalne knji\u017enice broji preko 4,5 milijuna jedinica gra\u0111e. Pored op\u0107ih zbirki poput zbirke prirodnih znanosti i tehnologije, zbirke humanistike i dru\u0161tvenih znanosti postoje i specijalne zbirke poput zbirke rijetkih knjiga i rukopisa, mapa, zvu\u010dnih zbirki i ostalih. U prizemlju knji\u017enice nalazi se trajna izlo\u017eba\u00a0 naziva \u201cBook in Latvia\u201d koja predstavlja povijest latvijskih knjiga u globalnom kontekstu. Izlo\u017eba se sastoji od \u010detiri dijela. Prvi dio izlo\u017ebe odnosi se na povijest knjige u Latviji i pokazuje knjige pisane u Latviji i na latvijskom jeziku. Takve knjige su od velikog zna\u010daja za kulturu i identiet Latvije. Drugi dio izlo\u017ebe naziva \u201cSenses\u201d prikazuje razli\u010dita iskustva u \u010ditanju izlo\u017eenih knjiga. Tre\u0107i dio, naziva \u201cPower\u201d gleda na knjige kao sredstva politi\u010dke manipulacije. \u010cetvrti dio izlo\u017ebe nosi naziv \u201cSpirit\u201d i predstavlja knjigu kao religijski medij kao i medij transporta u svijet fantazije.Pored navedene izlo\u017ebe u prizemlju se nalazi restoran, velika konferecijska dvorana, lektorska soba, trgovina te 3 manje u\u010dionice. Na prvom katu knji\u017enice nalazi se Centar za istra\u017eivanje namijenjen studentima iz isto\u010dne Azije. Tako\u0111er, na prvom katu nalaze se uredi za me\u0111uknji\u017eni\u010dnu posudbu, uredi za ISSN, ISBN, ISMN, informacijsko referalni centar, prostorija za slabovidne i slijepe osobe te ra\u010dunalne prostorije. Na tre\u0107em katu nalazi se posudbeni odjel, prostorija za u\u010denje stranih jezika, odjel za ekonomiju te odjel za dru\u0161tvene znanosti i humanistiku. Na \u010detvrtom katu smje\u0161tena je periodika, odjel za prirodne znanosti i tehnologiju, prostorije za individualni rad te soba John Fitzgerald Kennedy-ja. Peti kat knji\u017enice sastoji se od prostorija namijenjenih individualnom radu. Korisnici knji\u017enice ovdje mogu posuditi film i gledati ga u prostorijama knji\u017enice. Isto tako mogu preslu\u0161avati glazbenu i ostalu audio gra\u0111u u posebnim prostorijama. \u010cak postoiji i prostorija izri\u010dito namjenjena meditaciji. Na \u0161estom katu nalaze se odjeli koji posjeduju folklornu gra\u0111u, od glazbenih zapisa, rukopisa te razli\u010ditih publikacija. Na ovom katu nalazi se i stalni postav u \u010dast Alekseju Apinisu. Postav se sastoji od objekata iz njegove ku\u0107e, ali i tekstova originalnih pjesama koje je zapisivao na papiru za motanje duhana. Na sedmom katu nalazi se Institut za kulturu Danske, prostorija za \u010ditanje mapa te odjel za efemernu gra\u0111u. Cijeli osmi kat namijenjen je dje\u010doj literaturi i njezinom \u010ditanju. Na devetom katu nalazi se odjel za knji\u017eni\u010dnu i informacijsku znanost, te centri za razvoj knji\u017eni\u010dara i njihovih vje\u0161tina. Deseti, jedanaesti i dvanaesti kat namijenjeni su za odr\u017eavanje raznih doga\u0111aja, ali slu\u017ee i kao svojevrsni vidikovci Rige zbog svoje visine. U sklopu boravka u Rigi posjetili smo i Nacionalni muzej umjetnosti. Muzej se sastoji od ukupno \u010detiri manja muzeja i jedne izlo\u017ebe, odnosno od Muzeja umjetnosti, Muzeja \u201cRiga Bourse\u201d, Muzeja dekorativne umjetnosti i dizajna, Muzeja Romana Sauta i Aleksandra Beicova te izlo\u017ebe naziva \u201cARSENALS\u201d. Zbog vremenskog ograni\u010denja posjetili smo samo Muzej \u201cRiga Bourse\u201d. Muzej je izgra\u0111en izme\u0111u 1852. i 1855. godine. Dizajn zgrade izradio je arhitekt iz St. Petersburga Harald Julius Bosse. Muzej ima \u010detiri stalna postava. Orijentalnu galeriju \u010dine predmeti iz japanske, kineske, indijske i indonezijske tradicionalne umjetnosti. Slikarska galerija sastoji se od umjetnina iz zapadnog dijela Europe od 16. do 19. stolje\u0107a. Zapadna galerija sadr\u017ei zbirku porculanskih umjetnina izra\u0111enih izme\u0111u 18. i 20. stolje\u0107a. Postav nazvan \u201cSliver Cabinet\u201d sadr\u017ei umjetnine od srebra izra\u0111ene u Njema\u010dkoj, Austriji i Belgiji u 19. i 20. stolje\u0107u. Muzej redovito odr\u017eava me\u0111unarodne izlo\u017ebe umjetnina, izdaje brojne publikacije o radu muzeja, \u010desto je mjesto odr\u017eavanja konferencija i ostalih doga\u0111aja povezanih s umjetno\u0161\u0107u. Pored navedenih aktivnosti muzej nudi i\u00a0 specijalne tematske radionicu i edukacijske programe. Neizostavan dio obilaska Rige bila je zgrada naziva \u201cHouse of Blackheads\u201d. Zgrada je izgra\u0111ena 1334. godine kao mjesto za odr\u017eavanje sastanaka, skupova, balova i sli\u010dnih doga\u0111anja. Zgrada je tijekom Drugog svjetskog rata bila uni\u0161tena i u potpunosti obnovljena 1999. godine. \u00a0Naziv \u201cBlackheads\u201d, zgrada je dobila po bratstvu \u201cCrnih glava\u201d. Krajem 14. stolje\u0107a cehovi koji su ujedinili trgovce i obrtnike u Rigi pridru\u017eili su se bratstvu koje se sastojalo od osoba koje su poslu\u017eivali na svim doga\u0111aijima odr\u017eanim u navedenoj zgradi. Nakon ujedinjenja prozvali su se bratstvo \u201cCrnih glava.\u201d \u010clanovi su bili mladi i neo\u017eenjeni radnici stranog podrijetla. Oni su \u0161titili brodove koji su u Rigu dovozili namirnice i ostale potrep\u0161tine. Bratstvo je odabralo svetog Mauricija za svog vo\u0111u koji je \u010desto opisivan kao crni vojnik u viteozovom oklopu. Nakon \u0161to su dobili prava boravka i sklapanja brakova, \u010dlanovi bratstva postaju dio dru\u0161tvene elite u Rigi koji su radili kao vije\u0107nici i smatrani su uglednim gra\u0111anima Rige. Naposljetku, posjetili smo i Muzej mode u Rigi. Zgrada muzeja je skromne kvadrature unutar koje ima mjesta za jedan stalni postav i dvije izlo\u017ebe. U trenutku posjeta trajala je izlo\u017eba posve\u0107ena Christian Dior i njenoj modnoj ku\u0107i te izlo\u017eba posve\u0107ena sedamdesetoj obljetnici poznate kolekciji naziva \u201cNew Look\u201d. Izlo\u017eeni su bili modni dizajni poznatih svjetskih kreatora trendova poput Yves Sait-Laurent-a, Gianfranca Ferre-a, Marc Bohan-a, John Galliano-a kao i Christian Dior. Stalni postav muzeja postavljen je na na\u010din da su modne kreacije iz razli\u010ditih razdoblja postavljene u posebne staklene vitrine. Cijela soba je zamra\u010dena i kada se osvijetli odre\u0111ena staklena vitrina vidimo odje\u0107u iz odre\u0111enog razdoblja te se u istom trenutku pu\u0161ta glazba iz istog razdoblja. U Hrvatsku smo se vratili 27.01.2018. Putovali smo avionom do Budime\u0161te, a taksijem od Budimpe\u0161te do Osijeka.<\/p>\n<p>Cvijetin Vidakovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na ovogodi\u0161noj konferenciji BOBCATSSS 2018. odr\u017eanoj u Rigi, Latvija, u razdoblju od 24. do 26. sije\u010dnja sudjelovali su studenti informacijskih znanosti s Filozoskog fakulteta u Osijeku. Krovna tema konferecije bila je \u201cPower of reading\u201d. Konferencija se odr\u017eavala na dvije lokacije, prvi dan u prostorijama Nacionalne knji\u017enice, a druga dva dana u prostorima Akademskog centra za &hellip; <\/p>\n<p class=\"link-more\"><a href=\"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=3017\" class=\"more-link\">Continue reading<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;Studenti informacijskih znanosti sudjelovali na studentskoj konferenciji BOBCATSSS 2018 u Rigi, Latvija&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-3017","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-studentski-kutak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3017","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3017"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3017\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3023,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3017\/revisions\/3023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3017"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3017"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3017"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}