{"id":347,"date":"2012-02-16T22:50:49","date_gmt":"2012-02-16T22:50:49","guid":{"rendered":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=347"},"modified":"2012-02-23T16:02:10","modified_gmt":"2012-02-23T16:02:10","slug":"zanimljivosti-iz-informacijskih-znanosti-facebook-i-globalno-selo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=347","title":{"rendered":"Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Facebook i globalno selo…"},"content":{"rendered":"

Facebook i globalno selo…<\/strong><\/p>\n

Napisao Boris Badurina<\/p>\n

Dragi Lastane, imam samo 58 prijatelja na Facebooku. \u0160to nije u redu sa mnom i koliko mi prijatelja treba da mi se drugi prestanu smijati?<\/p>\n

Mo\u017eda se ne sje\u0107amo svi, a mo\u017eda se i ne mo\u017eemo sje\u0107ati, kultnog dje\u010djeg lista Modra lasta i de\u017eurnog rje\u0161ava\u010da osnovno\u0161kolskih problema, ali nema sumnje da bi danas ovakvo pitanje bilo sasvim mogu\u0107e.<\/p>\n

Naime postoji niz naznaka da Facebook vr\u0161i zna\u010dajan utjecaj na dru\u0161tvenu dinamiku kako na razini primarnih dru\u0161tvenih mre\u017ea tako i na razini dru\u0161tva u cjelini. Mo\u017eda je ovdje potrebno razjasniti nekoliko pojmova poput dru\u0161tvene mre\u017ee i Facebooka. Facebook se kolokvijalno naziva dru\u0161tvenom mre\u017eom, no strogo gledaju\u0107i \u2013 on to nije. Dru\u0161tvenu mre\u017eu svakog pojedinca \u010dini grupa njegove\/njezine obitelji, prijatelja, poznanika odnosno svih osoba s kojima odr\u017eava neki oblik dru\u0161tvene veze i barem povremeno komunicira. Facebook je, s druge strane, softver, alat za komunikaciju s pripadnicima vlastite dru\u0161tvene mre\u017ee, a mo\u017eemo re\u0107i i za odr\u017eavanje dru\u0161tvene mre\u017ee. Sustave poput Facebooka i Twittera mogli bismo preciznije nazvati dru\u0161tvenim medijima. Ta distinkcija kasnije \u0107e se pokazati va\u017enom.<\/p>\n

Na \u0161to mislim kad ka\u017eem da postoji utjecaj na op\u0107edru\u0161tvenoj razini? Svi se sje\u0107amo prolje\u0107a 2010. godine i revolucije u arapskom svijetu. Demonstracije koje su u kona\u010dnici dovele do ru\u0161enja Mubarakova re\u017eima odr\u017eavane su na \u017eivotu upravo putem informacija koje su kolale dru\u0161tvenim medijima \u2013 Facebookom i Twitterom. Kao doma\u0107i primjer mo\u017eemo spomenuti uspje\u0161no ru\u0161enje dr\u017eavne mature od strane srednjo\u0161kolaca u prolje\u0107e 2008. godine. Kako su se srednjo\u0161kolski u\u010denici cijele jedne dr\u017eave uspjeli organizirati do te mjere da pokrenu op\u0107i \u0161trajk? Kako su se tinejd\u017eeri, od kojih se ne o\u010dekuje da imaju iskustva u organiziranju bilo \u010dega kompleksnijeg od ro\u0111endanske proslave, uspjeli organizirati i uspje\u0161no suprotstaviti cijelom jednom ministarstvu?<\/p>\n

Mo\u017eemo re\u0107i da za svaku revoluciju treba postojati problem, masa i komunikacijski alat. Ako je problem dovoljno velik da potakne dovoljnu koli\u010dinu ljudi, komunikacijski alat mo\u017ee biti obi\u010dna usmena predaja, no \u010dini se kako se uz ne\u0161to bolji komunikacijski alat puno manje homogena masa mo\u017ee pokrenuti i oko manje zna\u010dajnih problema. Facebook je komunikacijski alat koji nam omogu\u0107uje da komuniciramo s cijelom na\u0161om dru\u0161tvenom mre\u017eom istovremeno. Ukratko, utjecaj na dru\u0161tvenu dinamiku vi\u0161e je nego o\u010dit, a daljnje razmi\u0161ljanje neminovno \u0107e nas dovesti do sve \u010de\u0161\u0107ih poziva na implementaciju mehanizama direktne demokracije.<\/p>\n

Ipak, vratimo se na razinu pojedinca. Britanski antropolog Robin Dumbar postavio je tezu da postoji teorijski kognitivni limit broja osoba s kojima mo\u017eemo uspostaviti stabilnu dru\u0161tvenu komunikaciju. Taj limit postao je poznat kao Dumbarov broj i kre\u0107e se u rasponu od 100 do 230, sa srednjom vrijedno\u0161\u0107u od 148 ili, kako se naj\u010de\u0161\u0107e zaokru\u017euje, 150. To je, dakle, prosje\u010dni teorijski maksimalan broj osoba od kojih se mo\u017ee sastojati prosje\u010dna dru\u0161tvena mre\u017ea. Ipak razna istra\u017eivanja pokazuju kako se prosje\u010dan broj prijatelja na Facebooku kre\u0107e izme\u0111u 250 i 300. \u0160to, dakle, poti\u010de prosje\u010dnog korisnika Facebooka da skuplja prijatelje u ve\u0107em broju nego \u0161to je sposoban \u201epohraniti\u201c u svoju dru\u0161tvenu mre\u017eu? Sada vidimo za\u0161to je va\u017eno razlikovati pojmove dru\u0161tvene mre\u017ee i dru\u0161tvenog medija poput Facebooka. Postoji li uistinu raskorak izme\u0111u veli\u010dine dru\u0161tvene mre\u017ee i broja prijatelja u okviru dru\u0161tvenog medija da bi to dvoje uop\u0107e trebalo razlikovati? Postavlja se, naravno, i pitanje pojma \u201eprijatelj\u201c. Kad govorimo o Facebooku, on se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje u svom naj\u0161irem mogu\u0107em zna\u010denju, tj. u rasponu od intimnog prijateljstva do povr\u0161nog poznanstva. Jedna petnaestogodi\u0161nja srednjo\u0161kolka na svom je blogu kategorizirala Facebook-prijatelje na sljede\u0107i na\u010din. Postoji, ka\u017ee, \u0161est vrsta prijatelja:<\/p>\n

\n