{"id":352,"date":"2012-02-17T14:54:32","date_gmt":"2012-02-17T14:54:32","guid":{"rendered":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=352"},"modified":"2012-02-17T15:13:51","modified_gmt":"2012-02-17T15:13:51","slug":"zanimljivosti-iz-informacijskih-znanosti-istrazivanje-trzista-knjiga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=352","title":{"rendered":"Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta knjiga"},"content":{"rendered":"

Istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta knjiga ili kako su podaci o prodaji postali vijest o kulturnom debaklu<\/strong><\/p>\n

Napisao Zoran Velagi\u0107<\/p>\n

Dva dana, 15. i 16. velja\u010de, novine donose vijesti i komentare o istra\u017eivanju \u201edoma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta knjiga\u201c koje su dan ranije predstavili naru\u010ditelji istra\u017eivanja, \u201eKnji\u017eni blok\u201c i Zajednica nakladnika i knji\u017eara. Istra\u017eivanje je provela agencija GfK na uzorku od 1000 hrvatskih gra\u0111ana starijih od 15 godina u razdoblju od 2. do 16. prosinca 2011.<\/p>\n

Vjerodostojnost vijesti svodi se na preno\u0161enje konkretnih postotaka: 69% gra\u0111ana u posljednja tri mjeseca nije kupilo knjigu, 56% ljudi starijih od 15 godina u posljednjih je godinu dana pro\u010ditalo barem jednu knjigu, najvi\u0161e \u010ditatelja, njih 45%, do knjige dolazi posudbom u knji\u017enici itd. Postotke slijede ocjene i komentari \u2013 gra\u0111ani Hrvatske lo\u0161i su \u010ditatelji, \u201eknjige im ne trebaju, odnosno ne zanimaju ih\u201c, podaci su mnogo porazniji od onog \u0161to se o\u010dekivalo i poziv su na uzbunu uz uobi\u010dajenu konstataciju da su za sve krivi mediji. Takvi komentari ukazuju i na nerazumijevanje \u010ditateljske aktivnosti i na lo\u0161e poznavanje podataka o \u010ditateljskim navikama u drugim dr\u017eavama.<\/p>\n

Hrvatskih 56% \u010ditatelja podudara se s postotkom u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Prema posljednjem objavljenom istra\u017eivanju o \u010ditateljskim navikama Nacionalne zaklade za umjetnosti naslovljenom Reading at Risk<\/em> (dostupno na http:\/\/www.nea.gov\/news\/news04\/ReadingAtRisk.html<\/a>) 56,6% Amerikanaca je u jednogodi\u0161njem razdoblju pro\u010ditalo barem jednu knjigu (podaci su objavljeni 2004., a odnose se na 2002. godinu). Iz Eurostatovih izvje\u0161\u0107a o kulturnim aktivnostima Europljana (dostupno na http:\/\/ec.europa.eu\/culture\/key-documents\/statistics_en.htm<\/a>) razvidan je prosjek u \u010dlanicama Europske unije od 71%, s tim da su razlike goleme: vi\u0161e od 80% \u0160ve\u0111ana i Finaca godi\u0161nje pro\u010dita barem jednu knjigu, a manje od 50% \u010ditatelja imaju Portugal, Italija i Gr\u010dka. Geografske se razlike prema svemu sude\u0107i izravno odra\u017eavaju na \u010ditateljske navike populacije, a Hrvatska je prema razvijenosti \u010ditateljskih navika i ne\u0161to bolja od navedenog \u201eSredozemnog kruga\u201c. Stanje u Hrvatskoj prema tome nije niti katastrofalno niti je poziv za uzbunu, ali nije niti savr\u0161eno. Prostora za ozbiljna i sustavna istra\u017eivanja i susljedna promi\u0161ljanja i pobolj\u0161anja nedvojbeno ima.<\/p>\n

Duboko nerazumijevanje \u010ditateljske aktivnosti u komentarima na provedeno istra\u017eivanje razvidno je iz \u010deste sintagme \u201esve je manje ljudi koji kupuju i \u010ditaju knjige\u201c. Jednostavnim matemati\u010dkim rije\u010dima re\u010deno, skup kupaca knjige i skup \u010ditatelja knjige nisu ekvivalentni skupovi, ljudi koji istodobno i kupuju i \u010ditaju knjige samo su presjek skupa kupaca i skupa \u010ditatelja. Ljudi do knjiga koje \u010ditaju naj\u010de\u0161\u0107e dolaze posudbom, \u0161to je navedeno istra\u017eivanje i dokazalo, bilo iz knji\u017enica, bilo od prijatelja ili kolega. S druge strane, knjige se ne kupuju isklju\u010divo da bi se \u010ditale. Kupuju se na dar, kao statusni simbol pa \u010dak i impulsno. Poistovje\u0107ivanje kupaca knjige s njihovim \u010ditateljima, koliko god to nakladnici \u017eeljeli, nije prihvatljivo i nu\u017eno vodi do pogre\u0161nih zaklju\u010daka.<\/p>\n

Sljede\u0107e, jo\u0161 o\u010ditije nepoznavanje \u010ditateljskih aktivnosti sadr\u017ei izjava \u201eknjige im ne trebaju, odnosno ne zanimaju ih\u201c. Razlozi pojedinca za \u010ditanje su razli\u010diti, a literatura naj\u010de\u0161\u0107e navodi \u010detiri razloga: individualni razvoj, obrazovnu korisnost, u\u017eivanje i bijeg (\u010ditanjem se koristi kao sredstvom skretanja pozornosti, odnosno kao sredstvom zaboravljanja osobnih briga). Studentima knjige koje su im ispitna literatura trebaju i iako ih pokatkad ne zanimaju moraju ih \u010ditati poradi obrazovne koristi. Mnoge knjige koje nas zanimaju ne trebaju nam. \u017delimo u\u017eivati u \u010dinu \u010ditanja da bi pro\u010ditanu knjigu preporu\u010dili i dali prijateljima na daljnje \u010ditanje. Studenti ili profesionalci \u010ditaju jer im je to obveza, jer trebaju<\/em>, ljudi u slobodno vrijeme \u010ditaju jer \u017eele, jer ih zanima<\/em>. I naposljetku, ne mo\u017ee se \u010ditanje knjiga, bilo tiskanih ili elektroni\u010dkih, jednostavno uzdi\u0107i na \u010citanje s velikim po\u010detnim slovom. Ljudi danas \u010ditaju vi\u0161e nego ikada prije i izlo\u017eeni su pisanoj rije\u010di vi\u0161e nego u bilo kojem prija\u0161njem razdoblju. Budu\u0107nost \u010ditanja nije upitna, upitno mo\u017ee biti samo \u0161to \u0107e i kako \u010ditatelji budu\u0107nosti \u010ditati.<\/p>\n

Naru\u010ditelji provedenog istra\u017eivanja dobili su podatke o trgovini i pristupu knjigama, no tim istra\u017eivanjem mnogo\u0161to \u0161to bi itekako moglo utjecati na dono\u0161enje kvalitetnih poslovnih odluka i planiranje rentabilnih nakladni\u010dkih projekata nije obuhva\u0107eno. Za suvislu bi analizu bili nu\u017eni detaljni podaci dobiveni istra\u017eivanjem na strukturiranom uzorku o postotku \u010ditatelja prema dobnim skupinama, prema svim razinama obrazovanja, prema obrazovanju roditelja, prema profesiji, podaci o korelaciji aktivnosti \u010ditanja s razli\u010ditim kulturnim i gra\u0111anskim aktivnostima, potom o utjecaju ostalih medija na aktivnost \u010ditanja tiskane knjige itd. Ozbiljna metodologija postoji i da se \u201eprepisati\u201c iz brojnih inozemnih istra\u017eivanja.<\/p>\n

Te\u0161ko se je oteti dojmu da je i prilikom ovog istra\u017eivanja \u010ditatelj postao \u201eslika koju stvara autor\u201c. I unato\u010d napisanom, istra\u017eivanje nije \u201edobar putokaz\u201c nego tek dobra vijest koju, barem trenutno, samo mediji dobro eksploatiraju \u2013 vijest ne bi bila da gra\u0111ani Hrvatske u prosjeku \u010ditaju koliko i Amerikanci i mnogo vi\u0161e od Talijana i Grka.<\/p>\n

Tako je istra\u017eivanje o tr\u017ei\u0161tu knjiga pretvoreno u \u201ekatastrofi\u010dne rezultate\u201c koji zaslu\u017euju medijski prostor. Za nadati se da \u0107e vijest <\/em>znati iskoristiti i naru\u010ditelji istra\u017eivanja.<\/p>\n

Zoran Velagi\u0107<\/p>\n

(Vidi i Hrestomatija fragmenata<\/em> http:\/\/hrestomatijafragmenata.blogspot.com\/<\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta knjiga ili kako su podaci o prodaji postali vijest o kulturnom debaklu Napisao Zoran Velagi\u0107 Dva dana, 15. i 16. velja\u010de, novine donose vijesti i komentare o istra\u017eivanju \u201edoma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta knjiga\u201c koje su dan ranije predstavili naru\u010ditelji istra\u017eivanja, \u201eKnji\u017eni blok\u201c i Zajednica nakladnika i knji\u017eara. Istra\u017eivanje je provela agencija GfK na uzorku od … <\/p>\n

Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta knjiga”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-352","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti-iz-informacijskih-znanosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/352","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=352"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/352\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/352\/revisions\/360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=352"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=352"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=352"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}