{"id":3916,"date":"2019-04-16T09:05:35","date_gmt":"2019-04-16T09:05:35","guid":{"rendered":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=3916"},"modified":"2019-04-17T07:50:03","modified_gmt":"2019-04-17T07:50:03","slug":"odsjek-na-festivalu-znanosti-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=3916","title":{"rendered":"Odsjek na Festivalu znanosti 2019"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Na ovogodi\u0161njem Festivalu znanosti koji se odr\u017eao u razdoblju od 08. do 13. travnja sudjelovali su nastavnici i studenti Odsjeka za informacijske znanosti s tri postera i jednim predavanjem. Tema ovogodi\u0161njeg Festivala znanosti bila je BOJE<\/strong>.<\/p>\n

Doc. dr. sc. Anita Papi\u0107 je sa studenticama Antonelom \u010cep\u010dar, Anom Boras i Katarinom \u0110ur\u0111evi\u0107 sudjelovala s dva postera. Posterom KORISNI\u010cKO ISKUSTVO BOJA NA MRE\u017dNIM STRANICAMA<\/strong> autorice su predstavile korisni\u010dko iskustvo (eng. User experience<\/em> – UX) odnosno osje\u0107aj koji osoba do\u017eivljava u interakciji sa sustavom. Korisni\u010dko iskustvo podrazumijeva i uklju\u010duje pona\u0161anja, stavove i emocije koje korisnik do\u017eivljava tijekom uporabe odre\u0111enog proizvoda, sustava ili usluge. Pri tome sustav mo\u017ee biti (ne)komercijalna mre\u017ena stranica na kojoj je korisni\u010dko iskustvo razli\u010ditih boja puno vi\u0161e od pukog estetskog do\u017eivljaja. Naime, boje kod korisnika izazivaju osije\u0107aje i mijenjaju raspolo\u017eenje. Poster vizualno prikazuje mogu\u0107nosti manipulacije snagom boja na (ne) komercijalnim mre\u017enim stranicama radi pobolj\u0161anja korisni\u010dkog iskustva. Studentica Antonela \u010cep\u010dar je u radijskoj emisiji Strossmayerova ba\u0161tina na radiju Laganini FM predstavila poster. Radijsk emisiju mo\u017eete poslu\u0161ati ovdje<\/a>.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Poster BOJE BLOOMOVE DIGITALNE TAKSONOMIJE <\/strong>predstavlja Bloomovu taksonomiju u predlo\u017eenu 1956. godine koju nastavnici i danas koriste za definiranje ishoda u\u010denja. Bloomova taksonomjia u kognitivnoj domeni sadr\u017ei \u0161est temeljnih razina obrazovnih postignu\u0107a: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Bloomov u\u010denik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl 2001. godine objavljuju revidiranu Bloomovu taksonomiju. Najnoviju ina\u010dicu Bloomove taksonomije 2008. godine objavljuje novozelandski nastavnik Andrew Churces i naziva ju Bloomova digitalna taksonomija. Na posteru se bojama vizualno ilustrira \u0161est razina suvremene Bloomove digitalne taksonomije.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat asistentica su sa studenticama Adrianom Hibik i Majom \u0160imeni\u0107 izradili poster pod naslovom KAKO VIDIMO BOJE POD MIKROSKOPOM? <\/strong>kojim su predstavili mogu\u0107osti primjene opti\u010dke mikroskopije i analize digitalne slike u prou\u010davanju uzoraka obojenih objekata. Digitalne slike snimljene uz pomo\u0107 opti\u010dkog mikroskopa mogu\u0107e je detaljno analizirati uz pomo\u0107 razli\u010ditih ra\u010dunalnih programa za analizu slike. Analizom je mogu\u0107e dobiti podatke o raspr\u0161enosti \u010destica unutar odre\u0111enog uzorka, kvaliteti kori\u0161tene tiskarske, ili neke druge, boje, razlici u kori\u0161tenim tiskarskim tehnikama te sastavnim dijelovima boje vidljive na povr\u0161ini. Jedan od takvih programa u slobodnom pristupu je i ImageJ koji osim navedenih pru\u017ea i dodatne mogu\u0107nosti analize pa \u010dak i 3D simulaciju snimljenih uzoraka. ImageJ primarno je namijenjen analizi biomedicinskih slika, no mogu\u0107e ga je primijeniti i u za\u0161titi pisane ba\u0161tine kako bi se prou\u010davali materijali kori\u0161teni za zapisivanje ili materijalni nositelji sadr\u017eaja pisane ba\u0161tine.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

U sklopu Festivala znanosti prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat, asistentica odr\u017eali su interaktivno predavanje OTKRIJMO PIGMENTE \u2013 \u010cESTICE OKU SKRIVENE<\/strong>! u kojem su sudjelovali i studenti 2. godine preddiplomskog studija Informatologije. U nastavku donosimo sa\u017eetak predavanja. Svrha za\u0161tite pisane ba\u0161tine je o\u010duvati ju u njenom izvornom obliku kako bi bila dostupna budu\u0107im nara\u0161tajima \u0161to podrazumijeva osiguravanje \u010ditljivosti izvornika. Ovisno o o\u0161te\u0107enjima i postupcima koje je potrebno provesti na materijalnom nositelju pisane ba\u0161tine, potrebno je provesti i pripremne radnje prou\u010davanja samog materijala. To mo\u017ee uklju\u010divati i prou\u010davanje tinte ili tiskarske boje kojom je napisan tekst pak nijansu materijala kojim je tekst pisan. Opti\u010dki pojam boja predstavlja do\u017eivljaj ljudskog oka koje putem podra\u017eaja uo\u010dava odre\u0111ene frekvencije svjetlosnog zra\u010denja te ovisno o valnoj duljini zra\u010denja zapa\u017ea razli\u010dite boje. Ljudsko oko stoga na ograni\u010deni na\u010din zapa\u017ea obojenu stranicu papira ili otisnuti tekst na papiru budu\u0107i da nije u mogu\u0107nosti uo\u010diti sastav boje vidljive na povr\u0161ini. Primjenom opti\u010dke mikroskopije i prou\u010davanjem uzoraka otisnutog teksta ili fotografije mogu\u0107e je uo\u010diti oku nevidljive \u010destice koje stvaraju boju vidljivu na povr\u0161ini papira ili nekog drugog materijala, a nazivaju se pigmenti. Pigmenti su osnovni sastojci tiskarskih boja i tinti odnosno nositelji obojenosti, prirodne ili umjetne pra\u0161kaste tvari koje mogu imati razli\u010ditu strukturu nevidljivu ljudskom oku, a povezani s vezivima imaju svojstvo obojati odre\u0111enu podlogu. Uz pomo\u0107 opti\u010dke mikroskopije mogu\u0107e je prou\u010davati i analizirati strukturu i sastav pigmenata, a rezultati takvih istra\u017eivanja mogu imati primjenu i u za\u0161titi pisane ba\u0161tine.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na ovogodi\u0161njem Festivalu znanosti koji se odr\u017eao u razdoblju od 08. do 13. travnja sudjelovali su nastavnici i studenti Odsjeka za informacijske znanosti s tri postera i jednim predavanjem. Tema ovogodi\u0161njeg Festivala znanosti bila je BOJE. Doc. dr. sc. Anita Papi\u0107 je sa studenticama Antonelom \u010cep\u010dar, Anom Boras i Katarinom \u0110ur\u0111evi\u0107 sudjelovala s dva postera. … <\/p>\n

Continue reading “Odsjek na Festivalu znanosti 2019”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1,23],"tags":[100],"class_list":["post-3916","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano","category-predavanja-radionice-i-strucna-usavrsavanja","tag-festival-znanosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3916","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3916"}],"version-history":[{"count":33,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3916\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3957,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3916\/revisions\/3957"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3916"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3916"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3916"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}