{"id":4414,"date":"2021-04-29T14:23:42","date_gmt":"2021-04-29T14:23:42","guid":{"rendered":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=4414"},"modified":"2021-04-29T14:23:42","modified_gmt":"2021-04-29T14:23:42","slug":"lida-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=4414","title":{"rendered":"LIDA 2021"},"content":{"rendered":"\n

Od 19. do 22. 4. 2021. godine odr\u017eana je me\u0111unarodna\nkonferencija Libraries in the Digital Age<\/em>\n(LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveu\u010dili\u0161ta iz SAD-a, Odsjeka za\ninformacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske\nznanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, odr\u017eava od 2000. godine. Konferencija je zbog\nepidemiolo\u0161kih uvjeta odr\u017eana u virtualnom formatu, a besprijekornu tehni\u010dku\npodr\u0161ku osigurao je Filozofski fakultet Osijek.<\/p>\n\n\n\n

Ovogodi\u0161nja se konferencija bavila izazovima\ni identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knji\u017enicama,\nobrazovnim ustanovama i gra\u0111anima, s posebnim naglaskom na eti\u010dke aspekte. O toj\ni srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz \u010ditavog svijeta (Hrvatska,\n\u010ce\u0161ka, Danska, Francuska, Njema\u010dka, Gr\u010dka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija,\nLibanon, Norve\u0161ka, Poljska , Portugal, Slova\u010dka, Slovenija, \u0160vedska, Ujedinjeno\nKraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta\niz vi\u0161e zemalja.<\/p>\n\n\n\n

Konferenciju je izlaganjem otvorio pozvani\npredava\u010d Nicholas Belkin, profesor emeritus s Rutgers Sveu\u010dili\u0161ta, svjetski\npoznat kao utemeljitelj kognitivnog pristupa u informacijskim znanostima. On se\nu svom iznimno provokativnom izlaganju pozabavio sveprisutnim informacijskim\n‘miljeom’ te njegovim mogu\u0107im implikacijama na ulogu knji\u017enica \u010dija je\nzada\u0107a gra\u0111anima omogu\u0107iti brz i u\u010dinkovit pristup informacijama. Druga je\npozvana predava\u010dica na skupu bila Milijana Mi\u010dunovi\u0107 s Odsjeka za informacijske\nznanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom\npredavanju govorila o su\u017eivotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi te o\npromjenama koje u na\u0161e \u017eivote donosi visoko tehnolo\u0161ka kultura. M. Mi\u0107unovi\u0107 je\nu svom izlaganju istra\u017eila kako pojedinci i dru\u0161tvo u cjelini, mogu pridonijeti\nuspje\u0161noj koegzistenciji organizama i algoritama te tehnologiju upotrijebiti za\ndobro i za pozitivnu promjenu dru\u0161tva. Tre\u0107a je pozvana predava\u010dica, Diane\nRasmussen Pennington iz Ujedinjenog Kraljevstva, u svom izlaganju poku\u0161ala\nodgovoriti na pitanje kako nam knji\u017eni\u010dari mogu pomo\u0107i da se uspje\u0161no sna\u0111emo u\ninfodemiji.<\/p>\n\n\n\n

Na skupu je sudjelovalo vi\u0161e znanstvenika i\nstru\u010dnjaka s Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih\nistra\u017eivanja. Boris Bosan\u010di\u0107 u svome radu istra\u017euje ideju dihotomije poimanja\ninformacije s obzirom na podatkovnu strukturu po\u0161iljatelja te pozadinsko znanje\nprimatelja poruke. Bosan\u010di\u0107 se pri tome oslanja na Shannonovu ideju\n‘informacijske teorije’ koja se pojavila jo\u0161 davne 1948. godine, a o ovoj je\ntemi objavio rad u presti\u017enom me\u0111unarodnom \u010dasopisu Journal of Documentation.\nG. Ga\u0161o, M. Dragija Ivanovi\u0107 i S. Faletar Tanackovi\u0107 u svom se radu bave odnosom\nmentora i doktorskih studenata, te predstavljaju rezultate istra\u017eivanja\nprovedenog me\u0111u doktorskim studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti\nu RH. Cilj istra\u017eivanja M. Gilman Ranogajec i B. Badurine je pove\u0107ati razinu\nsvjesnosti akademske zajednice o va\u017enosti vje\u0161tina informacijske pismenosti te\npitanjima za\u0161tite osobnih podataka na dru\u0161tvenim medijima. L. \u0160uster, u svome\nposterskom izlaganju donosi rezultate istra\u017eivanje o u\u010dinku mobilnih ure\u0111aja na\ninterpersonalnu komunikaciju knji\u017eni\u010dara i korisnika, na informacijsko\npona\u0161anje korisnika te na samo pru\u017eanje knji\u017eni\u010dnih usluga. S. Faletar\nTanackovi\u0107, K. Petr Balog, u suautorstvu sa S. Erdelez (Simmons Sveu\u010dili\u0161te,\nSAD), u svome su radu predstavile rezultate istra\u017eivanja o knji\u017eni\u010dnim uslugama\nza osobe oboljele od razli\u010ditih oblika demencije (posebice Alzheimerove\nbolesti) i njihovih skrbnika te ulozi knji\u017enica u stvaranju demenciji prijateljskih\nzajednica.  <\/p>\n\n\n\n

U okviru konferencije tradicionalno su dodijeljene\ni nagrade za najbolja posterska i studentska izlaganja. Nagradu za najbolji studentski\nposter, me\u0111unarodno je ocjenjiva\u010dko povjerenstvo dodijelilo Ines Horvat, asistentici\nna Filozofskom fakultetu Osijek, za rad o hrvatskoj pisanoj ba\u0161tini i njezinoj\nulozi u o\u010duvanju kulturnog identiteta, a nagradu za najbolji studenti rad\ndobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgi\u0107 i Cvijetin\nVidakovi\u0107, za svoje istra\u017eivanje informacijskog pona\u0161anja umirovljenika te\nizradu aplikacije koja bi im trebala olak\u0161ati pronala\u017eenje korisnih informacija\nna internetu. Nagra\u0111eni su radovi zadovoljili propisane kriterije koji su se\nodnosili na relevantnost teme, utemeljenost pristupa na najnovijim znanstvenim\nspoznajama, uskla\u0111enost obra\u0111enog problema s konferencijskom temom i kriti\u010dki\npristup.<\/p>\n\n\n\n

Kako se konferencija zbog nepovoljnih\nepidemiolo\u0161ki uvjeta nije odr\u017eala 2020.,na ovogodi\u0161njoj je konferenciji\nobilje\u017eena i 20. obljetnica LIDA-e, konferencije koja je Hrvatsku i hrvatske\ninformacijske stru\u010dnjake stavila na svjetsku scenu i povezala ih s me\u0111unarodnim\nkolegama. Zanimljivo je da su na LIDA-i do sada izlagali brojni pozvani\npredava\u010di koji slove za najeminentnije stru\u010dnjake i znanstvenike u podru\u010dju. Posebna\nje zahvala, za njihov doprinos konferenciji LIDA, dodijeljena pokreta\u010dima LIDA\nkonferencije, Tatjani Aparac-Jelu\u0161i\u0107 (Hrvatska) i Tefku\nSaracevicu  (Rutgers University, SAD), koji slovi za jednog od\nnajcitiranijih autora u podru\u010dju informacijskih i komunikacijskih znanosti na\nsvijetu.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da ove godine za sudionike\nkonferencije nije bilo mogu\u0107e organizirati zajedni\u010dko dru\u017eenje, svi su bili\npozvani pridru\u017eiti se virtualnoj FFOS biciklijadi te na taj na\u010din dati podr\u0161ku nacionalnoj\nkampanji Hrvatskog knji\u017eni\u010darskog dru\u0161tva za osobe s te\u0161ko\u0107ama \u010ditanja i\ndisleksijom “I ja \u017eelim \u010ditati”. Pozivu se odazvalo 20ak sudionika iz\nDanske Hrvatske, Slovenije, Slova\u010dke, Poljske i SAD-a, a najsretniji je\nnagra\u0111en besplatnom registracijom za sljede\u0107u LIDA konferenciju koja \u0107e se, zahvaljuju\u0107i\ndugogodi\u0161njoj uspje\u0161noj suradnji i visokoj kvaliteti organizacije ovogodi\u0161njeg\nskupa, odr\u017eati u Osijeku u svibnju 2023.<\/p>\n\n\n\n

Konferencija LIDA je odr\u017eana pod pokroviteljstvom Hrvatskog knji\u017eni\u010darskog dru\u0161tva i Hrvatskog informacijskog I dokumentacijskom dru\u0161tva, a Europski ogranak krovne svjetske asocijacije informacijskih stru\u010dnjaka (ASIS&T) osigurao je besplatne godi\u0161nje \u010dlanarine za nagra\u0111ene studente.<\/p>\n\n\n\n

Sanjica Faletar Tanackovi\u0107<\/p>\n\n\n\n