{"id":50,"date":"2011-03-15T17:59:29","date_gmt":"2011-03-15T17:59:29","guid":{"rendered":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=50"},"modified":"2011-04-06T15:45:09","modified_gmt":"2011-04-06T15:45:09","slug":"predstavljanje-knjige-zorana-velagica-pisac-i-autoritet-bit-autorstva-i-sustav-autorizacije-vjerskih-knjiga-u-18-stoljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=50","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Zorana Velagi\u0107a Pisac i autoritet: Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stolje\u0107u"},"content":{"rendered":"

7. o\u017eujka 2011. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eano je predstavljanje knjige Zorana Velagi\u0107a Pisac i autoritet:\u00a0 Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stolje\u0107u<\/em>. Predstavljanje knjige moderirala je Nives Toma\u0161evi\u0107, a sudjelovali su Mijo Korade, Aleksandar Stip\u010devi\u0107 i autor, Zoran Velagi\u0107.<\/p>\n

15. o\u017eujka autor je predstavio knjigu i u emisiji prvog programa Hrvatskog radia “Izme\u0111u redaka”.<\/p>\n

O knjizi:<\/p>\n

Problematiziranje polo\u017eaja sjevernohrvatskih pisaca 18. stolje\u0107a u ovoj je knjizi potaknuto slo\u017eeno\u0161\u0107u manifestacija autorstva u vjerskim djelima tiskanim narodnim jezikom. Cilj je djela odgovoriti na brojna intrigantna pitanja, primjerice: kako je mogu\u0107e da se protivno odluci Tridentskoga koncila objavljuju anonimne vjerske knjige; za\u0161to je ime autora \u010desto skriveno u pola retka naslovne stranice; za\u0161to naslovnica isti\u010de naslov djela ili ime pokrovitelja, a ne ime autora; za\u0161to se stje\u010de dojam da se autorsko ime na naslovnici knjige boji ostati usamljeno; za\u0161to je autorsko \u201eja\u201c na neki na\u010din pristalo na autorsko \u201emi\u201c brojnih imena koja se pojavljuju u djelu; za\u0161to na naslovnici naj\u010de\u0161\u0107e pi\u0161e da je knjiga \u201eslo\u017eena\u201c, a ne napisana; za\u0161to se sami autori za svoj rad naj\u010de\u0161\u0107e koriste izrazom \u201eslaganje\u201c, a ne pisanje; za\u0161to uporno ponavljaju da njihovo djelo nije originalna novina, nego jo\u0161 jedan prinos tradiciji kojoj pripadaju i za\u0161to dokazuju da njihova djela, suvremenim rje\u010dnikom re\u010deno, nisu autorska djela?<\/p>\n

Odgovori na ta pitanja ponu\u0111eni su kroz kontekstualizaciju pisaca u vremenski i prostorno definiranu sredinu, potom kroz sagledavanje njihova profesionalnog poziva koji je uvjetovao i motive i prakse pisanja vjerskih djela i, naposljetku, kroz analizu ideja o zada\u0107ama pisca i teksta iznesenih u posvetama i predgovorima onodobnih tiskanih knjiga. Takav se pristup dijelom oslanja na koncepciju \u201efunkcionalnog autora\u201c Michela Foucaulta i metodologiju razvidnu u djelima Rogera Chartiera, a dijelom slijedi istra\u017eiva\u010dki postupak koji se oslanja na prou\u010davanje tzv. paratekstualnih elemenata (naslovnica, uvodnika, predgovora, bilje\u0161ki, ilustracija i sl.). Spajanjem tih pristupa istra\u017eeni su i obja\u0161njeni razlozi koji su omogu\u0107ili objavljivanje anonimnih knjiga, uzmak pi\u0161\u010deva \u201eja\u201c, autorizaciju djela putem ustanove koju pisac predstavlja i doslovno preslikavanje dru\u0161tvene hijerarhije na naslovnice vjerskih djela te se poku\u0161alo objasniti kako je takav sustav mogao djelovati na \u010ditateljevu recepciju djela.<\/p>\n

Knjiga je podijeljena u dva temeljna dijela, poglavlje o piscu i poglavlje o autoritetu. Dio knjige posve\u0107en piscu relativizira koncepcije originalnosti i individualnosti koje su i zakonski i u popularnoj predod\u017ebi temeljni atributi autorskoga djela. Moderna koncepcija autorstva nije ni univerzalna ni bezvremena, od stvarnog \u017eivota pisanoga djela razdvaja je golem jaz razvidan i u dana\u0161njoj primjeni zakona o autorskim pravima i u raspravama kojima je tema povijesni autor. Foucault-Chartierova koncepcija \u201efunkcionalnog autora\u201c, pisca \u010dije je djelovanje bitno uvjetovano profesionalnim pozivom i sredinom u kojoj stvara, tim se istra\u017eivanjima pokazala kao jedini zadovoljavaju\u0107i model kojim se mogu objasniti pi\u0161\u010deve interakcije s neposrednim okru\u017ejem. U drugom dijelu knjige, posve\u0107enom autoritetu, analiziran je sustav autorizacije osamnaestostoljetne vjerske knjige. Hijerarhija naslovne stranice, primjerice s istaknutim imenom biskupa-pokrovitelja i skrivenim redovnikom-piscem ili hijerarhija koja isti\u010de op\u0107eprihva\u0107ene kr\u0161\u0107anske vrijednosti ponovno prikrivaju\u0107i ime autora, sustav posve\u0107ivanja djela dostojanstvenicima u kojemu se pokroviteljevu imenu pridaje zada\u0107a autorizacije djela, \u010desto posve\u0107ivanje knjiga svecima, \u0161to svjedo\u010di da je uobi\u010dajeno shva\u0107anje posvete kao njezine razmjene za materijalne dobrobiti u slu\u010daju vjerske knji\u017eevnosti pogre\u0161no, naposljetku \u017eive veze i brojna poznanstva me\u0111u hrvatskim piscima 18. stolje\u0107a svjedo\u010de da iza tiskane knjige nije stajao usamljeni pisac, nego ustanova koju je predstavljao.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

7. o\u017eujka 2011. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eano je predstavljanje knjige Zorana Velagi\u0107a Pisac i autoritet:\u00a0 Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stolje\u0107u. Predstavljanje knjige moderirala je Nives Toma\u0161evi\u0107, a sudjelovali su Mijo Korade, Aleksandar Stip\u010devi\u0107 i autor, Zoran Velagi\u0107. 15. o\u017eujka autor je predstavio knjigu i u … <\/p>\n

Continue reading “Predstavljanje knjige Zorana Velagi\u0107a Pisac i autoritet: Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stolje\u0107u”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-50","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nova-izdanja-clanova-odsjeka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50\/revisions\/52"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}