{"id":617,"date":"2012-12-18T13:08:20","date_gmt":"2012-12-18T13:08:20","guid":{"rendered":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=617"},"modified":"2012-12-18T13:08:20","modified_gmt":"2012-12-18T13:08:20","slug":"zanimljivosti-iz-informacijskih-znanosti-kako-nastaje-jedna-teorija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/?p=617","title":{"rendered":"Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Kako nastaje jedna teorija"},"content":{"rendered":"

Kako nastaje jedna teorija (satiri\u010dna ‘informacijska’ pri\u010da)<\/strong><\/p>\n

Napisao: Boris Bosan\u010di\u0107<\/p>\n

Dragi studenti \u2013 pro\u0161li, sada\u0161nji, budu\u0107i \u2013 dopustite da vam ispovjedim svoju muku (manje onu profesora, a vi\u0161e znanstvenika), muku pronicanja u jednu sasvim osobitu tajnu prirode ili na\u0161eg uma. O \u010demu se radi? Nema tomu dugo, priroda posla kojim se bavim, a s kojim ste i vi vrlo dobro upoznati, u jednom me trenutku prisilila da obratim pozornost na doga\u0111anje s glavnim predmetom na\u0161e znanosti \u2013 informacijom. Nadam se da je svima vama (koji \u010ditate ovaj tekst) dobro poznata sljede\u0107a izjava: dok je informacijske znanosti, trajat \u0107e i rasprava o njezinoj neutemeljenosti, a na osnovi koje sam, poput stotina drugih kolega znanstvenika, i ja krenuo u potragu za njezinim ‘svetim gralom’ \u2013 neupitnim utemeljenjem.<\/p>\n

Godinama, u potpunoj samo\u0107i, istra\u017eivao sam fenomen i shvatio da \u0107u svojemu cilju do\u0107i bli\u017ee ukoliko mi za rukom po\u0111e odgovoriti na temeljno pitanje \u2013 \u0161to je to informacija. Jedna od mojih prvih spoznaja odnosila se na \u010dinjenicu da su informacija i njezino osvje\u0161tavanje u na\u0161em umu naju\u017ee povezani s pojavom i razvojem informacijske tehnologije. Definitivno, informacijska tehnologija privela ju je u postojanje, kao \u0161to je to teleskop u\u010dinio sa zvijezdama, a mikroskop sa si\u0107u\u0161nim dijelovima materije. Vrlo brzo shvatio sam da je i glavni problem informacijske znanosti \u2013 informacijska eksplozija \u2013 paradoksalno generiran vlastitim rje\u0161enjem \u2013 informacijskom tehnologijom koja ga je trebala obuzdati. Ipak, ono na \u0161to sam se uzalud poku\u0161avao usredoto\u010diti, pojam informacije, uporno je izmicao mojemu shva\u0107anju.<\/p>\n

Jedno vrijeme proveo sam u prou\u010davanju teorije ra\u010dunarstva, bore\u0107i se sa svim tim jedinicama i nulama, \u010dak i na asemblerskoj razini. Nakon toga po\u010deo sam opsjedati baze podataka i sljede\u0107ih nekoliko godina svog \u017eivota potro\u0161io isklju\u010divo na razumijevanje relacijskog modela podataka na kojem su po\u010divale. Algoritmi su bili moja sljede\u0107a stanica, s lako\u0107om sam ovladao osnovama programiranja i nekolicinom programskih jezika, da bih svoje istra\u017eivanje priveo kraju u podru\u010dju ozna\u010diteljskih jezika. Ali ni\u0161ta nije pomoglo. Ako sam ne\u0161to i bio prona\u0161ao, to se najprije moglo imenovati podatkom<\/em>, jedinicom bez zna\u010denja, a ne informacijom. Podaci su bili ono \u010dime su baratali asemblerski i ozna\u010diteljski jezici, baze podataka i algoritmi, a ne informacije. Zbog toga sam bio primoran okrenuti plo\u010du. Sada sam zapo\u010deo prou\u010davati \u0161to se to doga\u0111a u na\u0161oj glavi kada primamo informacije, na koji na\u010din percipiramo stvarnost i izvodimo zaklju\u010dke, sve u svemu, kako mo\u017eemo re\u0107i da uop\u0107e ne\u0161to znamo. Putevi su me ponovno vodili u razli\u010dite ‘znanstvene zemlje’, od psihologije i kognitivnih znanosti do filozofije, konkretno, njezine blistave grane epistemologije, pa opet natrag na\u0161emu izvornom podru\u010dju \u2013 knji\u017eni\u010darstvu. I opet \u2013 ni\u0161ta: ni tu nisam prona\u0161ao ono \u0161to sam tra\u017eio. Ako sam ne\u0161to i bio na\u0161ao, to se moglo nazvati samo znanjem<\/em>, koje poput oblaka obitava u na\u0161im glavama i koje sa smr\u0107u pojedinca nepovratno nestaje skupa s njim, a nikako informacijom (mo\u017eda i mojom utopijom).<\/p>\n

Naime nisam bio pobornik teze o znanju bez subjekta i te\u0161ko me je netko mogao uvjeriti u stvarno u\u010dinkovitu implementaciju sustava poput baza znanja. U napore istra\u017eiva\u010da umjetne inteligencije gledao sam, ako ne s prezirom, a onda s krajnjim podsmijehom. Profesor s kojim sam dijelio uredski prostor nije dijelio moje mi\u0161ljenje.<\/p>\n

– \u0160to je ljudski mozak, ako ne stroj; \u0161to je mi\u0161ljenje, ako ne u\u010dinak nezamislivog broja algoritama, ali jo\u0161 uvijek samo algoritama \u2013 govorio bi, a ja bih zijevao.<\/p>\n

– Molim te, a kako obja\u0161njava\u0161 kreativnost? \u2013 pitao bih ga.<\/p>\n

– I kreativnost se mo\u017ee algoritamski ra\u0161\u010dlaniti. \u010cuo si za povratnu petlju?<\/p>\n

Tu bih okon\u010dao na\u0161u raspravu i uskoro se opet okrenuo pronicanju biti informacije.<\/p>\n

Definitivno, informacija je morala predstavljati jedan od temeljnih entiteta na kojima je po\u010divala ljudska spoznaja, pored materije i energije, ali, u \u0161irem smislu, i prostora i vremena. Drugim rije\u010dima, me\u0111u svom tom silnom vojskom znanstvenika koja se uhvatila u ko\u0161tac s pronicanjem biti informacije po\u010delo je prevladavati mi\u0161ljenje kako je ona, zapravo, \u201ebazi\u010dni fenomen, primitivan pojam, koji se ne mo\u017ee definirati\u201c. Norbert Wiener<\/strong>, utemeljitelj kibernetike, na jednom je skupu glasno uzviknuo: \u201eInformacija je informacija, a nije ni materija ni energija!\u201c, a onda objasnio kako informaciju naprosto nije mogu\u0107e definirati, kao \u0161to nije mogu\u0107e definirati nijedan od klju\u010dnih pojmova u drugim znanostima, npr. upravo energiju u fizici ili materiju u kemiji\u2026 Bio sam na rubu snaga.<\/p>\n

Jedino \u0161to mi je preostalo bilo je prou\u010davanje tzv. informacijske teorije<\/em>, zapravo jedne sasvim prakti\u010dne in\u017eenjerske teorije prijenosa podataka u komunikacijskom procesu. Drugim rije\u010dima, njezin tvorac Claude Shannon<\/strong>, premda ih je spominjao, najmanje se bavio informacijama u onom smislu u kojem smo ih mi u informacijskim znanostima prou\u010davali \u2013 s prevladavaju\u0107im zna\u010denjskim aspektom i utjecajem na primatelja. Ipak sam se morao pomiriti s ocjenom kolegice Marcie J. Bates<\/strong> da se izdvajanje zna\u010denja iz informacije, zapravo, pokazalo kao postignu\u0107e! Shannon<\/strong> je, ako ni\u0161ta, pokazao da se informacijama mo\u017ee upravljati u kvantitativnom smislu \u2013 ve\u0107 na kvantitativnoj razini!<\/p>\n

Put me nadalje vodio prema prou\u010davanju onih radova koji su isticali ispreplitanje pojmova srodnih informaciji<\/em>, a koji su se za njom vukli poput pripadaju\u0107ih zakrpa \u2013 podatak<\/em> i znanje<\/em>. Tako sam jednoga jutra, u svom umu, ‘osvanuo’ u podno\u017eju kolosalne piramide gra\u0111ene iz \u010detiri sloja: na njezinu dnu smjestio se koli\u010dinski najve\u0107i sloj \u2013 onaj podataka<\/em>, iznad njega nalazio se sloj informacija<\/em>, a iznad sloja informacija<\/em> \u2013 sloj znanja<\/em>. Vrh te nezaboravne, ali ipak samo konceptualne tvorevine, nosio je, pomalo iznena\u0111uju\u0107e, naziv mudrost<\/em>. Sje\u0107am se da sam bio ushi\u0107en \u010dinjenicom kako je za samo mali vrh mudrosti potrebna ogromna koli\u010dina podataka jer sam odmah shva\u0107ao cjelovitost i samodovoljnost toga geometrijskog lika.<\/p>\n

U literaturi su opisanu konceptualnu gra\u0111evinu najprije nazvali informacijskom piramidom<\/em>, pa piramidom znanja<\/em>, nakon \u010dega su zapo\u010deli kolati jo\u0161 neki izrazi koji ba\u0161 nemaju veze s cijelom pri\u010dom, poput piramide mudrosti<\/em>\u2026 Na koncu, uvrije\u017eio se naziv DIKW-hijerarhija<\/strong> (Data-Information-Knowledge-Wisdom Hierarchy<\/em>), valjda kako bi se u nazivu zadr\u017eali svi koncepti, dok se njezin lik sveo na prikaz obi\u010dnog trokuta (zapravo, piramide u nacrtu). Pomalo me ra\u017ealostila \u010dinjenica da se u samom nazivu te, po svemu, informacijske tvorevine izgubila referenca na zagonetni geometrijski lik koji su obo\u017eavali stari Egip\u0107ani, a jo\u0161 vi\u0161e to \u0161to se odnos informacije, podatka, znanja i mudrosti u\u010dinio i doslovno konceptualnim, a ne stvarnim. Povr\u0161ine tog trokuta nije bilo mogu\u0107e izra\u010dunati, a pogotovo se to nije moglo pomisliti za volumen trodimenzionalne ina\u010dice DIKW-hijerarhije. To me ipak nije sprije\u010dilo da se poigram i po svom notesu zapo\u010dnem ispisivati svakojake formule koje su mi padale na pamet, a koje bi nekako dovele u koli\u010dinski odnos temeljne slojeve piramide poput, recimo, ove:<\/p>\n

M<\/strong>(udrost) = 2 x Z<\/strong>(nanje) = 3 x I<\/strong>(nformacija) = 4 x P<\/strong>(odatak).<\/p>\n

\u010citavo vrijeme imao sam na umu slavnu Einsteinovu jednad\u017ebu E=mc2<\/sup>. Svijet mora upravo na taj na\u010din funkcionirati, sve se sa svime mora mo\u0107i dovesti u vezu. Potrebno je bilo samo utvrditi koli\u010dinski odnos izme\u0111u informacije i srodnih joj entiteta, i stvar bi bila rije\u0161ena. Tako sam mozgao. Ako bi taj koli\u010dinski odnos zaprimao eksponencijalnu prirodu, i brojevi u formuli eksponencijalno bi rasli:<\/p>\n

M<\/strong> = 2xZ<\/strong> = 4xI<\/strong> = 8xP<\/strong><\/p>\n

Postajao sam sve uvjereniji u neodvojivost promatranja fenomena informacije od fenomena podatka i znanja, te sam zapo\u010deo iznimno naporan poku\u0161aj uspostavljanja matemati\u010dke veze izme\u0111u Shannonove logaritamske formule (\u2211i<\/em>=log2<\/sub>pi<\/em>) i geometrijskog lika DIKW-\/informacijske piramide. Razmi\u0161ljao sam ovako: ne bi li bilo zgodno kada bih bit<\/em> informacije dobiven iz Shannonove formule mogao nekako preoblikovati u odgovaraju\u0107i iznos koji mu pripada u volumenu informacijske piramide? Shvatio sam da bih za provedbu takve lude ideje morao ra\u010dunati najmanje s trostrukim integralima. Naravno, ubrzo me zaboljela glava te sam bio prisiljen odustati od takva nauma. No i narednih dana nastavio sam sa spekulacijama. Jednog jutra, iz \u010dista mira, na um mi pade jo\u0161 jedna luda ideja: mo\u017eda bi i sama informacija mogla biti sastavljena od nekakvih si\u0107u\u0161nih konceptualnih dijelova, na razini temeljnijoj od bitova, ba\u0161 kao \u0161to je materija sastavljena od atoma, kvarkova, struna i \u010dega sve ne\u2026 I tako mi na pamet padnu \u2013 infomi<\/em>. Odatle, podatak<\/em> ne bi bio ni\u0161ta drugo doli stati\u010dan materijski infom<\/em>, informacija dinami\u010dan energijski infom<\/em>, a znanje konceptualni infom<\/em> u na\u0161im mozgovima\u2026 Me\u0111utim uskoro se pokazalo da \u010dak ni to nije bilo previ\u0161e za moju teorijom opsjednutu glavu\u2026<\/p>\n

Naime u tom trenutku do\u017eivjeh ne\u0161to \u0161to bih, najbla\u017ee re\u010deno, mogao nazvati prosvjetljenjem, uvidom \u2026 ili samo napadom ludosti, kako god ho\u0107ete. U svakom slu\u010daju, neznano kako, slici na zaslonu ra\u010dunala odjednom je po\u0161lo za rukom oblikovati meni dotad nevi\u0111eno bi\u0107e, naravno, u obliku piramide, koje mi se sada zapo\u010delo obra\u0107ati promuklim, sintetiziranim glasom. Nakon nekoliko sekundi znao sam s kime imam posla. Bio je to ON, glavom i bradom \u2013 Gospodin Informacija!<\/p>\n

– Jako je va\u017eno da shvatite da ja zapravo jesam trojstvo, tri u jednom, he, he, he! \u2013 kazao mi je nakon \u0161to se predstavio, ali jo\u0161 uvijek uz podosta \u0161uma u komunikacijskom kanalu \u2013 Ja sam u isto vrijeme Podatak, Informacija i Znanje. Pa\u2026 mo\u017eemo krenuti s pitanjima! \u0160to vas o meni zanima?<\/p>\n

– Kao prvo, za\u0161to vas zovu Gospodin Informacija? \u2013 upitao sam.<\/p>\n

– Pretpostavljam, zbog potreba javnog mnijenja. Moj osobni PR tako me nazvao.<\/p>\n

– Tko je va\u0161 osobni PR?<\/p>\n

– Claude<\/em>\u2026 mislim da se prezivao Shann<\/em>\u2026 ili Shannon<\/em>, tako ne\u0161to\u2026 \u2013 odgovorio mi je Gospodin Informacija, sada u potpunosti pro\u010di\u0161\u0107enim glasom uz minimum \u0161uma. \u2013 On me predstavio svijetu prije ne\u0161to vi\u0161e od \u0161ezdeset godina.<\/p>\n

– A kako obja\u0161njavate to da ste tri stvari u isto vrijeme, da ste svojevrsno ‘informacijsko trojstvo’?<\/p>\n

– Vidite\u2026 \u2013 kazao je Gospodin Informacija istodobno se preobra\u017eavaju\u0107i u jedan glomazni divovski Podatak, sastavljen od, \u010dinilo se, beskrajnog, u sebi zatvorenog, niza jedinica i nula \u2013 …moja je priroda usko povezana s prirodama Materije i Energije. U trenutku kada je jedan od va\u0161ih znanstvenika shvatio da su one, zapravo, jedna te ista stvar i da ih tek Svjetlost razdvaja, tj. \u010dini posebnima, rodila se ideja o daljnjem kompliciranju svijeta. Naime Svjetlost je shvatila da, ukoliko se uspije suzdr\u017eati od kontinuiteta svog protjecanja, mo\u017ee dobiti jo\u0161 jedan temeljni entitet\u2026<\/p>\n

– Vas!<\/p>\n

– Tako je. Ja sam u svojoj biti nekontinuirana, razlomljena, odbijena i ponovno percipirana Svjetlost, elektromagnetski val koji se odbija od Materije\/Energije i zavr\u0161ava u perceptorima bi\u0107a koja me uop\u0107e mogu percipirati\u2026<\/p>\n

– Prekrasno\u2026 \u2013 zastenjao sam \u2013 …dakle Svjetlost je kraljica svega i ujedno va\u0161a majka\u2026<\/p>\n

– Potvrdno. Ipak ne smijemo zaboraviti Materiju\/Energiju \u2013 kazao je Gospodin Informacija preobraziv\u0161i se naglo u Gospodina Znanje \u2013 a zapravo, nekakav oblak koji je umnogome podsje\u0107ao na ljudski mozak i u kojem su se me\u0111usobno \u0161ibale sve te jedinice i nule, ali i jo\u0161 ne\u0161to \u0161to nisam uspio konkretizirati; na taj na\u010din dovr\u0161io je dokazivanje svoje trojne prirode.<\/p>\n

– Ali, pitam vas, zar je bitno koji oblik Materija\/Energija u kona\u010dnici zadobiva? Jesu li to atomi, kvarkovi, strune ili nekakvi nadmeni bozon\u010di\u0107i? \u2013 nastavio je svoju besjedu ovaj antropomorfizirani fenomen \u2013 Materija\/Energija jest ne\u0161to opipljivo ovog svijeta i to je jedino va\u017eno. Materija\/Energija nalazi se u svijetu, Svjetlost je globalna granica toga svijeta, dok sam ja lokalna granica, a ujedno neka vrsta njegova ljepila\u2026<\/p>\n

U tom trenutku osjetih da se veza s Gospodinom Informacijom prekida, pa stoga na brzinu ispalih:<\/p>\n

– Molim vas, recite mi jo\u0161 ne\u0161to: je li mogu\u0107e da se i vi sastojite od ne\u010deg si\u0107u\u0161nog kao Materija\/Energija? … Ho\u0107u re\u0107i, da niste mo\u017eda sastavljeni od ne\u010dega \u0161to bismo mi, ljudski rod, mogli nazvati infomima<\/em>?<\/p>\n

No u tom trenutku vi\u0161e nisam mogao jasno \u010duti glas Gospodina Informacije. U na\u0161 komunikacijski kanal prodro je jak \u0161um, kao da se duh Claudea Shannona<\/em> spustio me\u0111u nas, poput svakog dobrog PR-a brane\u0107i svoga \u0161ti\u0107enika od bezrazlo\u017eno velikog broja pitanja.<\/p>\n

Nedugo potom, do\u0111oh k sebi. Ponovno su me bombardirale uobi\u010dajene gomile nepotrebnih informacija s ekrana ra\u010dunala, ali razgovor s Gospodinom Informacijom nisam mogao tako lako zaboraviti. Jesam li uop\u0107e s njim razgovarao? Na kraju krajeva, koga briga! Poru\u010dio mi je ne\u0161to \u0161to je, vjerojatno, ve\u0107 dulje vrijeme bilo dijelom mene. Napokon, imao sam ne\u0161to\u2026 Ne\u0161to s \u010dime bih mogao za\u010deti\u2026 Ili neku svoju teoriju ili, pak, opsjenu uma, budu\u0107nost \u0107e pokazati\u2026<\/p>\n

Mo\u017eda \u0107e se i ovaj kratki zapis u va\u0161e pam\u0107enje urezati, ali ne brinite \u2013 ne\u0107ete ga morati znati na ispitu, obe\u0107avam! I jo\u0161 jednom, hvala na strpljenju\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako nastaje jedna teorija (satiri\u010dna ‘informacijska’ pri\u010da) Napisao: Boris Bosan\u010di\u0107 Dragi studenti \u2013 pro\u0161li, sada\u0161nji, budu\u0107i \u2013 dopustite da vam ispovjedim svoju muku (manje onu profesora, a vi\u0161e znanstvenika), muku pronicanja u jednu sasvim osobitu tajnu prirode ili na\u0161eg uma. O \u010demu se radi? Nema tomu dugo, priroda posla kojim se bavim, a s kojim … <\/p>\n

Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Kako nastaje jedna teorija”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-617","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti-iz-informacijskih-znanosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/617","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=617"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/617\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":618,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/617\/revisions\/618"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/it.ffos.hr\/novosti\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}